Osnovna škola "Valentin Klarin" Preko

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, počinje Mjesec hrvatskoga jezika, manifestacija koju je 2014. godine pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a završava na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 17. ožujka.

Prilika je to da sve kulturne, obrazovne i znanstvene ustanove raznim događanjima proslave mjesec u kojem se odaje počast hrvatskomu jeziku, jednom od najsnažnijih obilježja nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Hrvatski je jezik tijekom povijesti bio i sinonim narodnosti i svojevrstan supstitut državnosti, dom u kojem se i u najtežim vremenima čuvala i očuvala nacionalna luč. 

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u povodu završetka Mjeseca hrvatskoga jezika organizira internetska predavanja za sve osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu te za sve zainteresirane pod nazivom Sat hrvatskoga jezika u Institutu.

 I ove godine naši su se osmi razredi zajedno s profesoricom Lindom Kolega Babajko priključili predavanjima preko Zoom platforme. Poslušali su predavanja dr.sc. Branimira Brgleša „Najstarija hrvatska imena i prezimena“ te predavanje dr.sc. Dubravke Ivšić Majić „Odakle nam riječi“. Na predavanjima su naučili odakle dolaze riječi koje koristimo u hrvatskome jeziku, kako su nastala prva imena i prezimena, pojmove poput etimologije, tvorbe i sl.

Nakon dvotjednog istraživanja 17. ožujka, na sam dan obilježavanja objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika, kojim završava obilježavanje Mjeseca hrvatskoga jezika, učenici su predstavili projekt “Hrvatske domoljubne pjesme” koji su radili u skupinama. Ponuđene su im četiri pjesme i to pjesma Ljudevita Gaja "Horvatov sloga i zjedinjenje", ulomak iz poeme Grobničko polje Dimitrija Demetra, "Pjesma Hrvata", "Stara pjesma", Antuna Gustava Matoša i pjesma Slavka Mihalića "Prolazim Zrinjevcem, dotiče me more".

Učenici su imali zadatak istražiti okolnosti u kojima su pjesme nastale, izdvojiti ključne motive i povezati ih s temom pjesme, izdvojiti i tumačiti pjesničke slike onim redoslijedom kojim se nižu u pjesmi, prepoznati i objasniti stilska izražajna sredstva, oblikovati osnovnu misao i potkrijepiti ju navodom te izdvojiti zanimljivosti o pjesniku. Predstavljanje je bilo zanimljivo i vrijedno jer su učenici još jednom zajednički slavili ljepote i vrednote hrvatskoga jezika, koji se, kako je to i davna i nedavna povijest pokazala, najbolje čuva proučavanjem, učenjem i poučavanjem. Upravo je ljubav spram hrvatskoga jezika njegovih govornika najveći jamac njegove opstojnosti i trajnosti.